Smještena na pitomom platou ispresijecanom vodenim tokovima. Oblast Šterne bila je nekoć vrlo velika. Uključivala je Kuberton, Topolovec, Kućibreg, Čepiće i Gradinju. U starini je bila poznata kao Grožnjanska Cisterna jer je i pripadala Grožnjanu. Toponim Šterna kraći je oblik od Cisterna, a potječe od nepresušnog izvora koji ovdje napaja šest jaraka u dolini sjeverno od crkve. 1067. ovaj je feud, tada poznat kao Steina, njemački car Henrik IV. ustupio biskupu Freisinga. 1102. markiz Ulrich II. daruje Šternu akvilejskoj patrijaršiji, koja daje u feud novigradskom biskupu. Patrijarsi Šternu ustupaju 1260. Almerichu XXX. iz Svetog Juraja na Mirni. Zatim prelazi goričkim grofovima, a polovicom 13. stoljeća postaje dijelom momjanske gospoštije. Kada je 1358. Venecija kupila Grožnjan s čitavom Grožnjanštinom, i Šterna je postala venecijanskim posjedom. Pošto je 1420. Venecija osvojila patrijarhov dio Istre, Šterna prelazi pod upravu Pietrapelosa, a 1564. dijelom postaje feudom obitelji Gravisi, a dijelom obitelji Del Bello.

Tijekom rata između Venecije i Cambraiske lige, koji je potrajao od 1508. do 1516., Šterna stradava od čestih napada plaćeničkih skupina obiju vojski. Mjesto se nalazi na visini od 304 metra, a naseljeni dio nešto je uzdignut u odnosu na crkvu smještenu u blagoj udolini kraškoga tla. Neožbukane kuće dijelom su izgrađene od sivog pješčanika, a dijelom od bijelog vapnenca. Šterna je mjesto do kojega se stiže cestom što pred Kaštelom, približavate li mu se s južne strane, skreće nadesno. Ta cesta jasno razdvaja sjeverni laporasto-pješčanički pojas od južnog vapnenačkog.Župna crkva bila je u prošlosti prostrano zdanje i bile su joj podložene crkve na pripadajućem joj području. Zvonik je podignut 1791., a na njegov osmerokutni tambur nastavlja se stožasti šiljak. Crkva je odvojena od zvonika, sagrađena je 1746., o čemu svjedoči natpis na bijelom arhtiravu, a 1753. posvetio ju je novigradski biskup Leoni. Šterna je u Na sjeveru, na visini od 383 metra, nalazi se groblje s crkvom sv. Kancijana, produžena 1885.

U unutrašnjosti, lišenoj ukrasa, nalazimo samo veliko raspelo i jednostavan oltar s dragocjenim drvenim retableom s kraja 16. stoljeća. 1525.g na poziv Venecije doseljavaju se slavenske obitelji koje obrađuju zarasla polja te zanatlije iz Furlanije i Karnije. U upravnom smislu Šterna je pripadala Općini Grožnjan sve do svršetka Drugog svjetskog rata, tako da je kroz naredna stoljeća dijelila povijest Grožnjana, osim razdoblja od 1947.g.. do 1954.g. jer je Šterna Pariškim Mirovnim sporazumom iz 1947.g. odmah pripala FNR Jugoslaviji, a Grožnjan je do 1954.g. pripadao zoni B Slobodnog teritorija Trsta. Šterna je sada područje poduzetnika i poljoprivrednika.